Danas u 18 sati i 11 minuta po srednjeeuropskom vremenu nastupa zimski solsticij ili suncostaj. To je trenutak kada je Sunce u svom prividnom kretanju po nebu najjužnije ili najniže nad obzorjem. Tada je južni pol najviše priklonjen Suncu, a Sunčeve zrake su okomite na južnu obratnicu, na 23°27′ južne geografske širine.
Sjeverni pol je, nasuprot tomu, najviše otklonjen od Sunca i na sjevernoj polutki je noć najdulja, a dan najkraći. Zimski suncostaj je početak tzv. kalendarske (astronomske) zime na sjevernoj polutki, a događa se 21. ili 22. prosinca. Na južnoj polutki istovremeno počinje ljeto. Klimatološka zima započela je prvog dana prosinca. Zima, barem ona kalendarska u našim krajevima potrajati će do 20. ožujka 2014. kada će nastupiti proljetna ravnodnevnica, čime će početi astronomsko proljeće.
O zimi
Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca (21.lipnja) u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Zemlja se okreće oko Sunca jednom u godini dana, a kako je ta putanja eliptična tako se i udaljenost Zemlje od Sunca pri tome mijenja. Sukladno s tom činjenicom, mijenja se i količina topline koju Zemlja prima od Sunca tijekom godine. Zemlja se također vrti oko svoje osi, koja je nagnuta za 23°27′ (23 stupnja i 27 minuta) u odnosu na ravninu kruženja oko Sunca. Zima nastupa kad je određena polutka (sjeverna ili južna) najmanje izložena Sunčevim zrakama, neovisno o odaljenosti od Sunca. Zima na sjevernoj polutki nastaje se kad je Zemlja najbliže Suncu, dok je tada na južnoj polutki vruće ljeto.
Fizikalno, Sunčeve zrake u zimi padaju pod većim kutom od ravnine kruženja, čime se konstantna energija koju dotična polutka dobiva od Sunca dijeli na veću površinu, što zajedno s većim putem kroz atmosferu koji ta toplina prolazi daje kao rezultat manje primljene topline po jedinici površine i nižu temperaturu, tj. zimu.
Izvor slike: aad.hr
